Slovenska vlada u četvrtak je Vijeću Evrope predala akcijski plan za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2014., po kojoj je Slovenija dužna isplatiti staru deviznu štednju Ljubljanske banke njenim štedišama u Hrvatskoj i BiH.

Kako je u saopštenju navelo ministarstvo finansija, akcijski plan je pripremljen u roku koji je Sloveniji bio određen, a sadržava garanciju da Slovenija presudu poštuje, te da namjerava na korektan način izvršiti presudu.
Prema presudi, Slovenija je do sada kršila prava štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije na raspolaganje njihovom imovinom u Ljubljanskoj banci. Zato do 16. jula ove godine mora donijeti model isplate stare štednje kojim štediše izvan Slovenije neće biti diskriminirani u odnosu na slovenske štediše iste banke kojima su njihovi depoziti već isplaćeni 1990-ih godina prošlog stoljeća, a proces će kontrolirati Vijeće Evrope.

Cjelovit mehanizam isplate devizne štednje bit će donesen i predstavljen u predviđenom roku, a u tom smjeru odvijaju se i svi napori vlade i posebne međuresorne skupine koja je zadužena za to pitanje, navodi slovensko ministarstvo finansija.

U svojoj pravomoćnoj presudi 16. jula prošle godine, sud u Strasbourgu je povodom tužbe više bosanskohercegovačkih štediša slovenske Ljubljanske banke, kojima podružnice te banke nisu omogućile pristup štednim ulozima, presudio da je Slovenija dužna izraditi model isplate stare devizne štednje u roku od godinu dana.

Budući da je riječ o tzv. pilot-presudi, ona se odnosi na sve neisplaćene štediše tih banaka izvan Slovenije koji su u istom pravnom položaju kao štediše koji su pokrenuli tužbu pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Računa se da je na tom sudu protiv Slovenija zbog neisplaćene štednje u Ljubljanskoj banci podnijeto ukupno 1.850 tužbi od 8.000 štediša.

Isplata u ratama

Više je predstavnika slovenske vlade u zadnje vrijeme izjavilo da će Slovenija presudu iz Strasbourga provesti, ali da isplatu štednje ove godine još nije moguće očekivati.

Prema riječima slovenske povjerenice za pitanja sukcesije Ane Polak Petrič, povrat štednje potrajat će više godina, a Slovenija će devizne štediše u filijalama Ljubljanske banke izvan Slovenije isplatiti u ratama, onako kako je to učinila i sa slovenskim štedišama.

Riječ je o oko 300.000 štediša i neisplaćenoj glavnici od 250 miliona eura, bez kamata.