Hrvatska uplatila 730 miliona eura, a stiglo 700. Obećanja o boljem životu ulaskom u EU nisu se ispunila, a bilježi se egzodus mladih ljudi iz Hrvatske u EU.

Dvije godine poslije ulaska u Evropsku uniju svedene su računice i dileme više nema - Hrvatska je više platila članstvo nego što je od Brisela dobila.

Novi podaci pokazuju da je Hrvatska platila 30 miliona eura više nego što je povukla iz fondova. Dobila je 700 miliona eura, a Briselu uplatila 730 miliona. I bivša desna i sadašnja lijeva vlast nisu učinile dovoljno da ponude programe za koje bi se mogao obezbijediti evropski novac.

Procedura je duga i komplikovana i dvije godine članstva nisu iskorištene kako je moglo. Tako je Hrvatska jedina članica EU kojoj je "članarina" bila toliko skupa, jer Brisel nije naprosto prepoznao projekte za koje bi dao novac.

Za dvije godine članstva Hrvatska nije uspjela da privuče ni evropske investitore u mjeri u kojoj se očekivalo. Brojne administrativne prepreke i dalje stoje pred evropskim kapitalom, pa se malo ko odlučuje za izgradnju fabrika. Više su Evropljani zainteresovani za ulaganja u turizam, da za relativno male pare dobijaju hotele i turističke komplekse širom Jadrana.

Evropa više nije hit u Hrvatskoj. Malo ko se i poziva na EU, a informiranost hrvatskih građana oko zbivanja u Evropi nikad nije bilo lošije. Privrednici prigovaraju da je prioritete ionako sve ovo vrijeme određivao Brisel, pa se najčešće hrvatski novac koristio za uvoz proizvoda iz EU. To je i razlog što niko ni u Briselu nije previše zainteresovan da Hrvati dobiju pravu sliku o zbivanjima u EU, kako bi se sakrila računica koja je povoljna za Evropljane, a krajnje nepovoljna za Hrvate.

Nezadovoljnih je sve više. Obećanja o boljem životu ulaskom u EU nisu se ispunila, dok se istovremeno bilježi egzodus mladih ljudi iz Hrvatske u zemlje EU. Računa se da je za dvije godine iz zemlje otišlo čak 50.000 ljudi, najviše medicinara.

Najsiromašnija trojka

Novi podaci otkrivaju da je Hrvatska među tri najsiromašnije zemlje EU, a iza nje su samo Bugarska i Rumunija. Hrvatski građani po induvidualnoj potrošnji daleko zaostaju za razvijenim zemljama članicama EU, ali i za Slovenijom.