Autor: Lejla Softić, dipl.oec. ¹ 

 “If you aren’t willing to own a stock for ten years, don’t even think about owning it for ten minutes.”

- Warren Buffet

Ulaganje u kriptovalute postepeno se, putem digitalnih medija, prezentira i na BH tržištu, dok u susjednoj Hrvatskoj već postoje preduzeća koja se bave ulaganjem/trgovanjem kriptovalutama ili u svom poslovanju primjenjuju plaćanja u kriptovaluti. BH poduzetnici još uvijek nisu počeli da razmatraju ulaganje u kriptovalute kao jedan od mogućih modela poslovanja.

Najčešće se na BH medijima mogu pronaći informacije o rizičnosti ulaganja u Bitcoin, kao jedne od kriptovaluta odnosno ovaj relativno „novi“ način poslovanja ne posmatra se sa aspekta klasičnog ulaganja investitora u npr. dionice, nego prvenstveno sa aspekta stepena rizičnosti primjene „novih“ vrsta digitalnog novca. Šta je kriptovaluta? tekst je u kojem su, prije pola  godine, definisani osnovni pojmovi, a kao logičan nastavak ove teme u slijedećim redovima biće prezentirane informacije od značaja za ulaganje u kriptovalute.

Tržište novca^[1] (engl. money market, njem. Geldmarkt) nije konkretno mjesto, već uobičajeni apstraktni pojam za sveukupne kratkoročne novčane poslove, kojima financijske institucije (uglavnom banke) dolaze do dodatnih likvidnih sredstava, pozajmljuju svoje viškove rezervi ili trguju kratkoročnim vrijednosnim papirima^[2]. Ovisno o visini ponude i potražnje i roku na koji se novac pozajmljuje (na jednu noć – overnight money, jedan dan – daily money, sedam dana, na jedan ili više mjeseci ili do opoziva – call money) formira se kamatnjak. Kamatnjak je cijena novca. Rastući trend kamatnjaka znak je oskudne likvidnosti, a trend padajućeg kamatnjaka viška ponude kratkoročnih novčanih sredstava nad potražnjom.

Kao što na tradicionalnom tržištu novca postoje različite valute ( EUR, USD, CHF itd.), tako i pri ulaganju u digitalni novac postoje brojne vrste kriptovaluta, a izbor jedne od njih zavisi i od konkretnog trenutka u kojem će ulagač pristupiti procesu investiranja. Ulagači koji su prije nekoliko godina počeli sa ulaganjima u Bitcoin, kao prvu i najpoznatiju kriptovalutu, ostvarili su značajne finansijske koristi u odnosu na ulagače koji su se kasnije pridružili tom procesu. Trenutno su na tržištu aktualne „nove“ kriptovalute koje bilježe značajnu učinkovitost, dok je Bitcoin u 2017. godini zabilježio tek 14 poziciju, što govori da se za ovu kriptovalutu polako stabilizuje tržište ponude i potražnje tj. da je Bitcoin postao 'mainstream' kriptovaluta.

Slična situacija će se očekivati i sa ostalim prezentiranim kriptovalutama, koje će nakon velikih početnih prinosa svojim vlasnicima donositi „stabilan“ povrat investicije na temelju rasta cijene konkretne kriptovalute. Takvi trendovi, pojava novih kriptovaluta sa značajnijim početnim povratom investicije do njihove stabilizacije, biće sve dok se na tržištu ne uspostavi odgovarajući tržišni mehanizam koji (ne)će omogućavati ostvarenje ekstraprofita^[3] tj. dok ne dođe do određenog zasićenja tržišta. Kako je riječ o još uvijek relativno „novim“ oblicima ulaganja, to će ovaj proces trajati izvjesno vrijeme. Ali to nikako ne znači da će se nakon uspostave stabilnog tržišnog mehanizma za ovu vrstu investicija moći očekivati da će kriptovalute svom vlasniku donositi „redovan“ dobitak tj. povrat investicije.  Pri analizi ulaganja u kriptovalute ne treba zaboraviti da se promjene na tržištu „klasičnih“ valuta dešavaju svakodnedno odnosno da je samo prije nekoliko godina došlo do značajnih promjena u kursu npr. Švicarskog franka (CHF), kao i da su krediti koji su odobreni uz valutnu klauzulu za CHF postali rizični, za sve one kojima je takav oblik finansiranja, u jednom trenutku, izgledao kao isplativo rješenje.

Svako ulaganje (investicija) je rizičino. Da li će se neko opredjeliti da ulaže (investira) u kriptovalute prije nego u npr. dionice nekog preduzeća zavisi od stepena njegovih znanja i sposobnosti da upravlja odgovarajućim investicijskim portfolijom. Ukoliko nemate potrebna znanja i vještine za upravljanje investicijskim portfolijom, a naročito pri ulaganju u kriptovalute za koje je potrebno biti informatički znalac ili barem pratiti trendove u oblasti IT industrije, onda je za vas prihvatljiviji „rizik“ ulaganje u neki drugi oblik investicija za čije upravljanje imate veća znanja, vještine ili sklonosti.

Ulaganje u kriptovalute može se povjeriti i specijaliziranim preduzećima, ukoliko želite izvršiti značajnija ulaganja u kriptovalute, ali smatrate da nemate dovoljno znaja i vještina za to. Za manje iznose i kupovine kriptovaluta koje će pojedinačni investitori (građani) koristiti za vlastite potrebe ne postoji „veća“ opasnost pri kupovini ili obavljanju pojedinačnih i sporadičnih transakcija sa kriptovalutama. Bez obzira da li ste zainteresirani za ulaganje u kriptovalute, prvenstveno sa ciljem zarade ekstraprofita ili želite koristiti kriptovalute kao novi oblik digitalnog novca, potrebno je da poznajete osnovne pojmove neophodne pri upravljanju rizicima, odnosno pravovremeno prepoznate rizike i poduzmete odgovarajuće mjere za spriječavanje eventualnih štetnih događaja  (gubitka investicije i sl.).

Ne treba sumnjati da su kriptovalute valute budućnosti, ali isto tako ne treba zaboraviti da će klasične valute još dugo vremena biti predmet trgovanja i zarade. Razmišljati o ulaganju u kriptovalute može biti na način da se investicije u kriptovalute posmatraju prije kao odvajanje određenih iznosa za buduće potrebe, a manje kao instant zarada ili ekstraprofita. Ekstraprofit sa sobom nosi i veće rizike, stoga ulagači koji su skloniji riziku opredjeljivati će se za izbor rizičnije kriptovalute u odnosu na Bitcoin, koji trenutno  suvereno „vlada“ na tržištu digitalnog novca.

Ulaganje u kriptovalute, bez obzira na kratkoročne finansijske koristi, u svojoj suštini je ulaganje u budućnost. Budućnost u kojoj će digitalni novac, postepeno zauzimati svoje mjesto na tržištu novca kojeg smo poznavali u prošlosti. Berze digitalnog novca funkcioniraju na istim principima na kojima funkcioniraju sve berze (tržišta), odnosno na zakonu ponude i potražnje. Iako postoje mišljenja da postoje važne razlike između klasičnoga monetarnoga sustava i kriptovaluta činjenica da je Bitcoin kreiran kao digitalna verzija zlata^_[4] kao novca govori u prilog tezi da su kriptovalute samo još jedan surogat novca kao što su to npr. ček, mjenica, obveznica. Pripisivati tzv. IT gikovima tj. IT industriji zasluge  koje im ne pripadaju, znači širiti dezinformacije na tržištu, kako bi se priskrbio ekstraprofit na račun nedovoljno informiranih pojedinaca (ulagača, investitora), koji će svoje investicijske odluke temeljiti npr. na oskudnosti Bitcoina i njegovom ograničenom opticaju.

Svi resursi koji postoje su oskudni, a ne samo zlato, novac, kriptovalute i zato je sa oskudnim resursima potrebno upravljati na optimalan način i ne izlažući se prevelikom riziku ili značajnijem gomilanju zaliha (oskudnih) resursa, što može dovesti do nemogućnosti adekvatne pretvorbe jednog resursa (npr. Bitcoina ili druge kriptovalute) u drugi adekvatan resurs (robe npr. nafta ili  usluge npr. IT usluge itd.).

I na kraju, ne treba zaboraviti da svrha kriptovaluta, za razliku od zlata, nije tezaurisanje^[5], nego razmjena i opticaj kriptovaluta putem informacijsko - internetskih kanala i softverskih kodova. 

_{[1] Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEi%C5%A1te_novca}

_{[2] Op.a. dionice, obveznice itd.}

_{[3] Op.a. Ekstraprofit je posebna zarada, odnosno višak zarade koji se ostvari iznad prosječnog profita.}

_{[4] Op.a. Zlato je vrlo rijetko, i među ostalim zato se smatra vrijednim. I bitcoin je osmišljen tako da bude „oskudan“.}

_{[5] Op.a. Povlačenje iz opticaja, štednja, akumuliranje i čuvanje sa ciljem zgrtanja blaga.}