Pojmovnik sadrži tumačenja i
pojašnjenja stručnih
pojmova.


Pojmovnik
preko 1000 različitih ponuda na jednom mjestu
  • Često ste za obilazak poslovnica i prikupljanje informacija o uslovima i ponudama trošili dragocjeno vrijeme?
  • Tražili ste pravi kredit za vas, najbolju štednju ili obavezno auto osiguranje?
  • Poredili karakteristike bankarskih kartica ili životnih osiguranja?
  • Razmatrali ste promjenu telekom operatera, internet ili TV paketa?

Na portalu kliker.ba sada birajte, poredite i kontaktirajte sve ponuđače jednostavno i brzo.
Anketa
Koliko platnih kartica posjedujete Vi lično?


Glasaj! Rezultati!

Autor: Lejla Softić, dipl.oec. 1 

"Price is what you pay, value is what you get."
- Warren Buffet

Digitalni novac se pojavio u devedesetim godinama prošlog stoljeća. Mnoge računalne igre imaju neki oblik digitalnog novca unutar igre. U posljednjih nekoliko godina, sa pojavom Bitcoin-a, u oblasti finansijskog ulaganja u digitalni novac, pojavljuju se novi načini i mogućnosti profitabilnog poslovanja, ali ovaj put ne samo za finansijski (bankarski) sistem kao primarne „trgovce“ novčanim sredstvima (tzv. valutama), nego za sve potencijalne ulagače u digitalni novac.

Na Kliker.ba uporedite ponude svih banaka - brzo i besplatno zatražite upit i uštedite >>

Kriptovaluta (engleski: cryptocurrency) je podvrsta digitalnog novca koja funkcionira na temelju  kriptografskih algoritama. Bitcoin je prva kriptovaluta u povijesti, a neke od trenutno popularnih kriptovaluta su: Litecoin, Dogecoin, Ripple and Peercoin.

Kriptovalute, zvane i virtualne ili digitalne valute postoje samo online; nije ih izdala niti ih nadzire središnja banka. Kriptovalutama se plaća na internetu, ali formalno gledajući, nisu novac. Kriptovalute funkcioniraju kao elektronski zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u elektronskim novčanicima na internet stranicama koje pružaju takvu uslugu.

 

Bitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna valuta koju ta platna mreža koristi. Transakcije u Bitcoin mreži (s velikim B) se bilježe u javnoj knjizi (popisu transakcija) koristeći vlastitu valutu, koja se također zove bitcoin (ali s malim slovom "b"). Plaćanja se provode na principu peer-to-peer (eng. svaki sa svakim) mreže, bez središnje institucije ili jednog administratora. Novi bitcoini dodjeljuju se kao nagrada za obradu transakcija (tzv. rudarenje) korisnicima koji nude svoju računalnu snagu za provjeru i spremanje uplata u javnoj knjizi. Osim rudarenjem, bitcoini se mogu kupiti novcem (u eurima, dolarima ili bilo kojoj drugoj valuti) ili se dobivaju u zamjenu za proizvode i usluge. Bitcoin transakcije su nepovratne - jednom izvršenu transakciju nije moguće poništiti.

Tradicionalne valute nekoć su se temeljile na zlatu i srebru. Teoretski, znali ste da ćete za 100 dolara dobiti određenu količinu zlata. Bitcoin nije temeljen na zlatu, već ovisi o matematici. Diljem svijeta ljudi koriste program koji slijedi matematičku formulu za proizvodnju bitcoina. Ta formula je javno dostupna svima. Bitcoin algoritam pomoću kojeg cijeli sustav funkcionira, ograničen je na izdaju 21 milijuna bitcoinova.

Tehnologija na kojoj počiva ovaj novi virtualni novac je »blockchain«, sve popularnija u financijskom svijetu u kojemu bi u budućnosti mogla biti korisna.

Četiri banke koje su među najvećim u svijetu pokrenule su projekat izrade vlastite kriptovalute. Švicarski UBS, njemački Deutsche Bank, britanski Santander i američki The Bank of New York Mellon udružili su snage na zajedničkom projektu stvaranja nove kriptovalute koja se očekuje početkom 2018. godine. Osnovna namjena nove bankarske digitalne valute jeste povećati efikasnost i brzinu međubankovnih transakcija i onog dijela novčanog poslovanja koji nije vidljiv javnosti. Novom bi se valutom značajno ubrzao protok novca među bankama, a i uštede bi bile značajne.

Središnje banke u Europi i Aziji razmatraju mogućnost uvođenja i korištenja virtualnih valuta. Narodna banka Kine već je testirala prototip vlastite kriptovalute, dok u Danskoj središnjoj banci razmišljaju o izdavanju e-krune.

Iako kriptovalute postaju sve popularnije, za „prosječnog“ čovjeka one su i dalje apstraktan pojam. Svako ulaganje novca je rizično. Ulaganje u kriptovalute je vrlo rizično, pri čemu treba biti hrabar i treba odbaciti okove tradicionalnih metoda ulaganja. Kriptovalute se na burzama kupuju jednostavno, prebacite novac na jednu od burzi i licitirate za cijenu kriptovalute po želji. Kad kriptovaluta dođe na tu razinu cijene, transakcija se obavlja i Vaš novac je zamijenjen za traženi iznos kriptovalute u pitanju.

Ono što su u prošlom stoljeću bile dionice, danas je to kriptovaluta. Za razliku od dionica koje rastu i padaju u ovisnosti o poslovanju firme, kriptovalute mnogo češće osciliraju i ovise isključivo o potražnji na tržištu. Danas to može biti mala potražnja, sutra velika. Teško je predvidjeti kretanje kriptovaluti, ali iz dostupnih primjera je vidljivo da mnoge od tih valuta rastu kroz vrijeme.

Kriterijumi za trgovanje kriptovalutama zavise od više faktora. Prvi i osnovni je veličina kripto valute u koju planirate uložiti. Većina investitora ulažu u već poznate i utemeljene kompanije. Neke kripto valute u početku nemaju nikakav profit i zbog toga su njihove cijene niske, ali to ne znači da će one narasti u skoroj budućnosti. Drugi kriterijum je razvoj kripto valuta po sektorima. Različite kripto valute koje se bave istim biznisom imaju mnogo toga zajedničko. Ako investitori procijene da su u nekom trenutku neke kripto valute relativno jeftine i da će u bliskoj budućnosti cijena skočiti, te kripto valute postaju primamljive za ulaganje.

Današnja najveća globalna bitka u svijetu kriptonovca jeste koja će se to prva kriptovaluta naći na zvaničnim svjetskim berzama i koja će omogućiti najveću moguću pristupačnost i način korišćenja „običnom“ čovjeku. Za sada nijedna kriptovaluta nije izašla na bilo koju zvaničnu berzu i sve transakcije se obavljaju preko privatnih sajtova.

Prilikom razmatranja rizika ulaganja u kriptovalutu, ne smije se zaboraviti mogućnost tzv. hakerskog napada, jer su kriptovalute zasnovane na određenom softverskom algoritmu tzv. blockchain tehnologiji. Tako su hakeri uspjeli ukrasti 50 milijuna dolara virtualnog novca eksperimentalnom investicijskom fondu osnovanom upravo s namjerom da dokaže pouzdanost te kriptovalute. Kako je jedna od prednosti Bitcoina ta da svatko može vidjeti sve povijesne transakcije vezane za određenu Bitcoin adresu za plaćanje, to je na adresama kriptovalute Bitcoin se našao i tzv. WannaCry zlonamjerni softver (virus) odnosno ovaj hakerski napad je saniran bez većih (finansijskih) šteta.

Iako još uvijek postoje brojne nepoznanice o prednostima i nedostacima kriptovaluta: o njihovoj praktičnoj upotrebi u bankarskim i platnim sistemima, o fundamentalnoj analizi faktora koji utiču na formiranje cijena kriptovaluta, pravnoj regulativi u raznim državama svijeta, uključujući i Evropsku Uniju koja je nedavno promijenila svoj zakon o kriptovalutama, za očekivati je da će kriptovalute, u narednom periodu, biti u praktičnoj primjeni poput platnih kartica ili drugih elektronskih oblika (digitalnog) novca. 


[1] SoftConsulting s.p. Tuzla,Trg slobode 16 ( BIT Centar), 750000 Tuzla, e-mail: lejla.softic@savjetnik.ba 





Oznake:
Slični članci
   
Svi vaši komentari i prijedlozi na sadržaj, izgled i funkcionalnosti portala su dobrodošli - pišite nam!