Svako veće mjesto ima barem jednu lokaciju na kojoj je gotovo uvijek zastoj ili gužva. Jesu li krive same ceste, loši vozači ili nešto treće?

Ako svi voze prema pravilima, ako nema saobraćajnih nesreća, kretanje cestom bi moglo biti usporeno, ali ne bi trebao nastati prometni čep, pomislili biste. I bili biste u krivu. Dovoljno je da samo jedan vozač uspori i poremeti cijeli saobraćaj.

Fantomski saobraćajni zastoji

Znanstvenici u Japanu odlučili su konačno odgovoriti na pitanje: ‘Zašto nastaju saobraćajne gužve?‘ Koristili su napredne matematičke analize i simulacije prometa kako bi pokazali gdje i kako nastaju gužve. 

Zaključili su kako je sve što je potrebno da nastane problem u normalnom odvijanju prometa – jedan automobil koji je neprimjetno usporio. Automatski vozači iza njega, zbog manje međusobne udaljenosti krenu jedan za drugim usporavati i vrlo brzo nastaje – kolona.

Sve one naizgled male stvari kao što su ‘štucanja’ motora, lošiji asfalt ili jednostavno gledanje uokolo, tjeraju nas da smanjujemo brzinu, a upravo te sitne oscilacije stvaraju gužve i prometne čepove. 

Njihov savjet je:

Držite se ograničenja brzine i ako baš ne morate, ne usporavajte. Ne mijenjajte trake bespotrebno i vozite ravnomjernom brzinom. U teoriji bi možda i bilo izvedivo no u praksi je to, složit ćete se, malo teže.

Ipak, portal Mentalfloss.com napravio je video kako bi to izgledalo u idealnom slučaju:

Zanimljivo, spomenuto japansko istraživanje zaključilo je i da gužve češće nastaju kad je promet rjeđi, upravo jer je veći prostor za spomenute oscilacije.

Kad je promet gušći, možda vožnja i je sporija, ali se vozi bez naglih kočenja, ubrzanja ili mijenjanja traka.

Imajte to na umu idući puta kad se, sporo ali sigurno dovezete do posla.