Odluka Centralne banke (CB) BiH o uvođenju negativne kamatne stope na dio depozita komercijalnih banaka neće donijeti promjene na bankarskom tržištu, ni u smislu jačeg kreditiranja, ni u smislu privrednog rasta, smatraju domaći bankari.

Naime, CB BiH je donijela odluku kojom se utvrđuje jedinstvena stopa obavezne rezerve od 10 odsto koju CB BiH primjenjuje na osnovicu za obračun obavezne rezerve. Odlukom, koja će se primjenjivati od 1. jula ove godine, utvrđeno je da CB BiH na iznos sredstava obavezne rezerve ne obračunava naknadu.

"Na iznos sredstava iznad obavezne rezerve CB BiH obračunava naknadu po stopi koja je jednaka 50 odsto stope koju primjenjuje Evropska centralna banka (ECB) na depozite komercijalnih banaka", naveli su iz CB BiH.

Dodaju da odlukom o uvođenju negativne kamatne stope na iznose viškova iznad obavezne rezerve na računima rezervi, CB BiH želi podstaći komercijalne banke da iskoriste navedena sredstva za odobravanje kredita stanovništvu i preduzećima.

Inače, viškovi iznad obavezne rezerve komercijalnih banaka na računima rezervi kod CB BiH već duže vrijeme bilježe kontinuiran rast, pri čemu banke u formi viškova na računima rezervi trenutno drže oko 2,5 milijardi KM.

Radovan Bajić, direktor NLB banke Banjaluka, rekao je da ova odluka ni u jednoj varijanti neće izazvati neke velike promjene, jer se promjene nisu dogodile ni u Evropi koja je uvela negativnu kamatnu stopu. Naveo je da je CB BiH morala da uvede negativnu kamatnu stopu jer ona slobodna novčana sredstva drži kod istih tih velikih banaka u Evropi.

"Time se želio podstaći ekonomski razvoj i da se više slobodnih novčanih sredstava ulaže u investicije i kredite. Međutim, do toga nije došlo, jer to nije jedini uslov. Ne mogu se sredstva plasirati ako ne postoji ekonomski progres, dobri programi i ako ne postoji zahtjev za potrošnjom", smatra Bajić.

Dodao je da u BiH možemo očekivati da će banke sada taj trošak koji je izazvan uvođenjem naknade ili negativne kamatne stope, praktično morati nadoknaditi kroz uvođenje nekih naknada za poslove koje obavljaju prema komitentima.

"Mislim da to neće podstaći kreditiranje, jer uslov za kredit je ocjena investicionog programa i sigurnost plasmana", istakao je Bajić.