Nakon perioda u bankarskom sektoru BiH koji je obilježen propašću manjih finansijskih institucija, konačno smo dočekali okrupnjavanje banaka u domaćem vlasništvu. 

Prije nekoliko dana donesena je odluka o spajanju Privredne i BOR banke, a u narednim danima slične odluke bit će donesene i u slučaju spajanja IK banke i Moje banke. 

Na bankarskom tržištu doći do zanimljive promjene, koja će imati osjetnog uticaja na tržište

Umjesto četiri male banke čiji se udio na tržištu mjerio skromnim procentima, dobit ćemo dvije banke srednje veličine koje će aktivom, obimom kreditnih i depozitnih porfelja i tržišnom snagom potencijalno predstavljati značajnije finansijske igrače. 
Davnašnja želja da imamo jače domaće banke time se ostvaruje. 
No, u slučaju integrisanja četiri finansijske institucije dva plus dva nije četiri nego pet budući da treba uzeti u obzir i sinergiju koja će nastati na ovaj način ukrštanjem i objedinjavanjem banaka iza kojih je zavidna tradicija poslovanja. 

Nakon što vrlo zahtjevni postupci pripajanja Moje banke IK banci i Privredne banke BOR banci završe, nova dva subjekta moći će se kvalifikovanije uključiti u tržišnu utakmicu na kojoj uglavnom kolo vode etablirane banke u stranom vlasništvu sa značajnom tržišnom snagom, (uglavnom) izgrađenim praksama upravljanja rizicima, inovativnošću u pogledu usluga i proizvoda, jakom marketinškom mašinerijom i sigurnošću koju im daje zaleđina njihovih banki-majki. 

U takvom ambijentu spojenim bankama trebat će puno rada i upornosti, kvalitetnog vođenja i upravljanja da bi se nametnule na tržištu i, prije svega uz epitet domaćih banaka koji je i njihov glavni adut, privukle što više korisnika - privrednih subjekata i građana. 

Ne bi se smjelo dogoditi da neke od ovih banka unesu u nove zajedničke subjekte i neke dosadašnje lošije prakse, budući da pojedine nisu na najbolji način upravljale rizicima a što je opteretilo njihovo poslovanje. 
Upravo je sadašnja integracija i šansa da se okrene nova stranica.

Integracija četiri banke jaka je poruka i ostalim manjim bankama da rješavaju svoju sudbinu, budući da će u daljoj tržišnoj utakmici biti pod pritiskom. Vakufska banka je ulaskom FDS-a u vlasničku strukturu riješila trenutne teškoće, ali trebat će dodatno jačati kako bi stabilno rasla i razvijala se. Njena budućnost uvelike će ovisiti i od skore prodaje državnog kapitala FDS-a, pa će novi vlasnik ove duhanske kompanije morati odlučivati o dezinvestiranju (prodaji banke) ili pak o njenom razvijanju. 

Ulazak EBRD-a u vlasničku strukturu Mikrofin banke u funkciji je jačanja ove male banjalučke banke, a što u budućnosti možda može značiti i njenu prodaju strateškom partneru. 

Budućnost Komercijalne banke Banja Luka rješavat će se kroz privatizaciju njene beogradske banke-majke u koju je upravo zbog toga za direktora došao nama znani Alexander Picker (bivši direktor Hypo banke u BiH). 
Preostale dvije manje banke, KIB banka Velika Kladuša i Pavlović banka, su dvije manje regionalno orijentisane banke, koje iz tog svog statusa crpe snagu, a ova prva je svoju poziciju izgradila miksom bankarstva i mjenjačkih poslova, što je jedinstven primjer na tržštu. 

Tu je, naravno, i Union banka, koju vlast uporno forsira kao domaću banku u državnom vlasništvu mada za to ne postoje prijeki razlozi, pogotovo s obzirom da federalna Vlada već ima jednu finansijsku polugu - Razvojnu banku FBiH. 

Davno izrečene teza da u BiH ima prostora tek za 15-ak banaka polako doživljava ovaploćenje

U posljednje tri godine što “prirodnom” selekcijom (banke koje su propale jer nisu mogle izdržati konkurenciju ili su se urušile usljed loših poslovnih praksi i političkih uticaja - Poštanska banka, Bobar banka, Banka Srpske), što najnovijim spajanjima, sa tržišta je izbrisano ili se briše čak pet banaka. 
Dalji procesi vjerovatno će dovesti do novih talasa “stanjivanja” sektora, mada treba očekivati i pojavu novih banaka na tržištu. 

No, najbitnije od svega jeste da regulatori osiguraju jednako konkurentsko polje za sve i da korisnici dobiju kvalitetne i jeftine i proizvode koji će biti plod zdrave tržišne utakmice.

Borivoje Simić